RDA Bačka

URBANFLOODS projekat: Upravljanje poplavama u Srbiji – kontekst i izazovi

Datum kreiranja 28.08.2025.

Razumevanje rizika i upravljanja poplavama u Srbiji  U poslednjim godinama, u Srbiji, najčešće i najrazornije prirodne nepogode jesu poplave. Srbija je posebno ranjiva zbog toga što se nalazi na ušću velikih reka, i u regionu sklonom obilnim padavinama i topljenju snega. Od lokalnih bujičnih poplava do izlivanja velikih reka – pretnja je sve izraženija, a uzroci su klimatske promene, urbanizacija i zastarela infrastruktura.  Poplave u Srbiji se najčešće dešavaju kada reke preplave svoja korita. Ipak, opasnost ne dolazi samo od velikih reka – brze planinske rečice mogu izazvati iznenadne bujične poplave, posebno u proleće prilikom topljenja snega ili tokom intenzivnih oluja. Gradovi su posebno ugroženi jer kanalizacione mreže često ne mogu da prihvate veliku količinu vode za kratko vreme.  Posledice poplava su ozbiljne i višeslojne: 
  • Stanovništvo i zajednice: Poplave mogu dovesti evakuacije stanovništva, zagaditi izvore vode i ugroziti živote. 
  • Privreda i infrastruktura: Kuće, putevi, poljoprivredna zemljišta i preduzeća trpe štetu – gubici se mere milionima. 
  • Priroda i ekosistemi: Poplave mogu ugroziti kvalitet vode, izazvati eroziju zemljišta i ugroziti biljni i životinjski svet. 
Kako vremenske prilike postaju sve ekstremnije i nepredvidivije, jačanje otpornosti na poplave postaje hitna i neizbežna potreba.    Pravni i strateški okvir  Zaštita od poplava u Srbiji uređena je Zakonom o vodama, koji jasno definiše nadležnosti na nacionalnom, pokrajinskom i lokalnom nivou. Država je usvojila nekoliko ključnih strateških dokumenata: 
  • Strategija upravljanja vodama do 2034. godine – dugoročna vizija za korišćenje i zaštitu voda. 
  • Plan upravljanja vodama do 2027. godine – obuhvatan plan usklađen sa direktivama EU. 
  • Opšti i godišnji planovi odbrane od poplava – operativni alati za usklađeno delovanje na terenu. 
Ovi dokumenti podržavaju napore Srbije ka održivom upravljanju vodama i njenom približavanju standardima Evropske unije.    Ko upravlja vodama i zaštitom od poplava?  Upravljanje poplavama u Srbiji podrazumeva saradnju više institucija: 
  • Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, preko Republičke direkcije za vode. 
  • Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo – u okviru AP Vojvodine. 
  • Lokalne samouprave – nadležne za lokalne mere i vodotokove drugog reda. 
  • Javna vodoprivredna preduzeća: 
  • „Srbijavode“ – upravlja vodama na teritoriji Srbije van AP Vojvodine. 
  • „Vode Vojvodine“ – upravlja vodnim sistemima u AP Vojvodini. 
Ova preduzeća održavaju nasipe, akumulacije, crpne stanice i druge zaštitne objekte, pri čemu je odgovornost podeljena između državnog (prvi red) i lokalnog nivoa (drugi red).    Kako se procenjuje i upravlja rizikom od poplava?  Srbija koristi strukturiran pristup za identifikaciju i ublažavanje rizika: 
  • Preliminarne procene rizika i karte opasnosti – za identifikaciju najugroženijih područja. 
  • Planovi upravljanja rizicima od poplava – za sedam glavnih rečnih slivova. 
  • Operativni i hitni planovi reakcije – sprovode ih vodoprivredna preduzeća i službe civilne zaštite. 
  • Bliska saradnja sa Ministarstvom unutrašnjih poslova – Sektorom za vanredne situacije, posebno u oblasti zaštite i spasavanja. 
Cilj ovih aktivnosti je da se rizik po ljude, infrastrukturu i prirodu svede na minimum, uz ulaganja u zaštitne sisteme i jačanje svesti javnosti.    Autonomna pokrajina Vojvodina (AP Vojvodina) – upravljanje poplavama u ravničarskom i ranjivom regionu  AP Vojvodina, sa svojom ravnicom i gustim rečnim mrežama, posebno je izložena riziku od poplava. U skladu sa tim, „Vode Vojvodine“ predvode regionalnu zaštitu kroz: 
  • Više od 1.449 km odbrambenih nasipa uz reke poput Dunava, Tise i Save. 
  • Crpne stanice, ustave i mikroakumulacije za kontrolu viška voda. 
  • Monitoring i informisanje javnosti, uključujući dnevne biltene o riziku od poplava. 
Oko 85% teritorije Vojvodine je ugroženo unutrašnjim vodama, što predstavlja rizik za gotovo 1,84 miliona hektara – izazov koji zahteva stalnu pažnju i planiranje.    Saradnja preko granica  Srbija ne može sama da se bori protiv poplava. Kao zemlja koja je pozicionirana u slivu Dunava, oslanja se na saradnju sa susedima. Kroz bilateralne sporazume (sa Mađarskom, Rumunijom i drugima), trilateralne aktivnosti (poput borbe protiv leda na Dunavu) i učešće u međunarodnim organizacijama poput ICPDR (Međunarodna komisija za zaštutu Dunava) i ISRBC (Međunarodna komisija za sliv reke Save), Srbija doprinosi zajedničkom upravljanju vodama.  Ova partnerstva pomažu da se domaća praksa uskladi sa međunarodnim konvencijama, kao i da se zemlja približi evropskim ekološkim standardima. 

Najnovije vesti

  • All Posts
  • Vesti
Radionica u okviru projekta ReInd-BBG

Radionica u okviru projekta ReInd-BBG Datum kreiranja 25.12.2025. Regionalna razvojna agencija Bačka, u saradnji sa Gradom Somborom, organizovala je 16....

Standardizovani set usluga